I najveći baranjski grad Beli Manastir pridružio se velikom ekološkom projektu Od izvora do mora koji organiziraju Coca-Cola, Konzum, Jutarnji list i Udruga gradova. Volonteri i članovi gradske uprave obišli su Šećeransko jezero kako bi pokupili sav ambalažni otpad koji je tamo nemarno bačen. Zahvaljujući njihovom trudu ambalažni otpad završio je na odlagalištu, a mirna oaza u kojoj njihovi građani rado provode slobodno vrijeme ponovno je zasjala punim sjajem.
Tomislav Rob, gradonačelnik Belog Manastira, rado je podržao akciju Od izvora do mora. “Ovim projektom promiče se zaštita vodnog bogatstva Hrvatske i potiče na primjereno odlaganje otpada, dok je krajnji cilj sadnja drveća u urbanim sredinama kako bi se doprinijelo smanjenju ispuštanja ugljikovog dioksida i snižavanju temperature zraka”, poručio je gradonačelnik Tomislav Rob.
Beli Manastir natječe se u kategoriji gradova s manje od deset tisuća stanovnika u kojoj je ove godine najveća konkurencija od čak 15 gradova. Uz to, u ekološki projekt Od izvora do mora uključilo se i sedam velikih i osam srednjih gradova. Statistički gledano, prijavio se svaki četvrti hrvatski grad pa Bruno Jelić, direktor Odjela za korporativne poslove i održivost u Coca-Coli HBC Adria, kaže kako su iznimno zadovoljni velikim odazivom gradova. „Na prošlogodišnji se natječaj prijavilo 28 gradova koji su s gotovo pet tisuća volontera akcijama čišćenja iz prirode uklonili 152 tone ambalažnoga otpada što nam pokazuje kako je javnost prepoznala važnost projekta“, izjavio je Jelić.
Nakon što svi gradovi odrade svoje akcije čišćenja, iz svake će se kategorije izabrati najbolji - po kriteriju broja volontera koji su sudjelovali i količini prikupljenog ambalažnog otpada. Svaki od tri pobjednika dobit će po 15 tisuća eura, koje moraju iskoristiti za sadnju stabala na svom području.
Bude li proglašen najboljim malim gradom, Beli Manastir namjerava ozeleniti Park Antuna Mihanovića koji se nalazi u blizini središta grada, a ujedno je kanalom povezan s umjetnim jezerom. Zbog toga bi se, uvjereni su u Belom Manastiru, njegovim uređenjem pozitivno utjecalo na očuvanje voda stajaćica i životinjskog svijeta u lokalnoj sredini. Svoje zelene površine željeli bi proširiti autohtonim sadnicama bukve i jasena. “Sadnjom autohtonih vrsta ističe se važnost očuvanja bioraznolikosti krajolika, odnosno podržavanja domicilnih vrsta drveća koje se mogu pronaći u prirodi”, poručili su iz tog grada na jugozapadnim padinama Baranjske planine.
