"Jeste li znali da vam u Financijskoj agenciji, ako njezinu uslugu želite platiti karticom, lijepo naplate naknadu za plaćanje Finine usluge, dakle naknadu za naknadu", javio nam se jedan čitatelj nakon što je u poslovnicu ove državne tvrtke došao platiti neki trošak.
Konkretno, došao je platiti njihovu uslugu e-Račun i još jednu sitnicu, što je ukupno koštalo 8,63 eura, no nakon što je platio karticom, shvatio je da mu je s računa skinuto 8,99 eura, dakle 36 centa više.
Dodatno, naknada nigdje nije bila specificirana na računu te mu je djelatnica rekla da za nju ne može izdati račun, ali mu je kopirala "slip" na kojemu je ta naknada bila vidljiva.
"Dakle, naplaćuju naknadu na naknadu i još za nju nisu u stanju izdati račun... Katastrofa", požalio se naš čitatelj, a mi smo odmah krenuli istraživati o kakvoj je naknadi riječ.
Za početak, moramo reći da je bilo prilično teško dobiti točan odgovor iz ove tvrtke, iz koje su nam prvo tumačili da uopće nije riječ o naknadi koju naplaćuje Fina, nego banke.
Po cjeniku
Dapače, isto je pisalo i na stranici Financijske agencije, na kojoj je stajalo da je riječ o naknadama za plaćanje karticama, no pojašnjenje je bilo protuslovno - pisalo je da naknada iznosi 36 centa po računu i dodatnih 0,8 posto iznosa za imatelje Maestro kartice koje nisu HPB-ove, odnosno 1 posto iznosa za sve koji plaćaju Master ili Visa karticama čiji izdavatelj također nije HPB, no u nastavku je pisalo da se naknada naplaćuje po cjeniku banke.
Također, iz Fine su nam u početku tvrdili da ne mogu otkriti ni ukupan iznos koji je na ime ove naknade naplaćen 2023. godine jer je to prihod banaka, da bi nam, tek nakon što smo ih izvijestili da bankari ipak ne naplaćuju ovu naknadu, povratno poslali točne podatke.
Tek su u trećem odgovoru, dakle, utvrdili da je doista riječ o naknadi koju naplaćuje Financijska agencija, a koja se odnosi na "obavljanje posla temeljem ugovora s bankom o eksternalizaciji poslova platnog prometa te prihvatu kartica".
Konkretno, naknada se naplaćuje zbog činjenice da Fina prilikom plaćanja korisnika karticom obavlja posao unosa naloga u aplikaciju platnog prometa, provjeru ispravnosti kartice, slanje transakcije plaćanja na autorizaciju u banku, slanje naloga na izvršenje u platni promet te arhiviranje.
Odnosno, da Fina ovu naknadu naplaćuje jer uime banke obavlja bankarske poslove, ali je prilikom plaćanja karticama onda automatski naplaćuje i za korištenje izvorno Fininih usluga, čime se ističe kao jedna od rijetkih institucija koje svojim korisnicima uzimaju proviziju zbog činjenicu da im omogućavaju nešto što bi u 21. stoljeću trebalo biti i više nego uobičajeno - uslugu plaćanja karticom.
Jedan posto prihoda
Koliko je to lukrativno, najbolje pokazuju podaci o ukupnom iznosu koji je na ime ove naknade tvrtka naplatila lani - riječ je o čak 1,2 milijuna eura naplaćenih od potrošača samo zbog činjenice da u Fini postoje POS uređaji, iako treba reći da sav taj novac ne ostaje ovoj tvrtki.
"Od navedenog prihoda Fina isplaćuje određeni dio banci koja obavlja autorizaciju transakcija preko POS-a, u skladu s ugovorom. Pored navedenog, Fina ima i trošak POS mreže", poručili su te nam dojavili i da su nakon našeg upita na svojim internetskim stranicama ispravili informaciju o načinu naplate ove naknade jer su shvatili da je bila nejasna.
Inače, Financijska agencija, državna tvrtka, prema podacima iz njihova godišnjeg izvješća za 2022. ostvaruje prihode od 884 milijuna kuna, odnosno 118 milijuna eura, pa ovaj prihod od naknade za plaćanje karticama čini 1 posto ukupnih prihoda, što i nije tako malo kad znamo o kakvoj je naknadi riječ.
Najveći dio ostvarenih prihoda inače im otpada na prihode od "poslovanja s financijskom industrijom", nakon toga slijede prihodi od javnih servisa, zatim poslovi koje obavljaju za državu te poslovi iz segmenta digitalnih rješenja.
Gledano po tržišnoj segmentaciji, najveći dio prihoda koje ostvaruje ova državna tvrtka dolazi od poslovanja s državom te na temelju javnih ovlasti - 62 posto dok na tržištu ostvaruju 38 posto prihoda.